hr || eng

Uvod

Dinarski krš obilježavaju krški oblici poput brojnih jama, špilja, vrtača, polja, ponora i izvora. Zahvaljujući izraženim krškim fenomenima prva znanstvena istraživanja, koja uključuju opise pojedinih krških oblika te opise i nalaze prvih špiljskih životinja, potiču upravo sa Dinarskog krša. Bez obzira na to Dinarski krš je i dan danas izrazito neistražen, te iako je prepoznat kao važna ekoregija ugrožen je brojnim zahvatima i ljudskim djelovanjem u prirodi.

Cilj ovoga projekta i baze podataka Biospeologica Dinarica je zaštita podzemnih ekosustava dinarskog krša kroz zaštitu tipskih lokaliteta špiljskih vrsta, koja su stanište endemičnih i ugroženih životinja. Zaštita se temelji na razvoju međusektorske suradnje, prikupljanju znanstvenih podataka i podizanju javne svijesti o značajkama i osjetljivosti krških podzemnih staništa.

Tipski lokaliteti špiljskih vrsta

Tipski lokaliteti špiljskih vrsta su špilje i jame (i ostali tipovi nalazišta, kao npr. izvori) gdje su sakupljeni primjerci za znanstveni opis vrste. U tim špiljama i jamama očuvan je tipski materijal, i one su važno nalazište špiljskih životinja za znanstvenike zainteresirane za bioraznolikost, taksonomiju, sistematiku, molekularna istraživanja i dr. Za pojedine rijetke vrste tipski lokaliteti su ujedno i jedino njihovo nalazište što upućuje na važnost i nužnost njihove zaštite.

Područje projekta Biospeologica Dinarica

Dinarski krš je 700 km dugo i 150 km široko područje. Proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok, od Trsta u Italiji i Slovenije na sjeverozapadu, preko Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore do sjeverozapadne Albanije na jugoistoku, sa malim područjem u Srbiji. Dinaridi zauzimaju površinu od oko 60 000 km², i formiraju najveće kontinuirano krško područje u Europi. Smješteni su između Jadranskog mora na jugu i panonske nizine na sjeveru, Alpi na zapadu i Helenida na istoku.